ZLATNICI ROMANA III. ARGIRA U LJUBUŠKOM

Zlatnici Romana III. Argira u Ljubuškom
Zlatnici Romana III. Argira u Ljubuškom

Novac bizantskoga cara Romana III. Argira, koji je vladao nepunih šest godina (12.11.1028.-11.4.1034.), i dalje je enigma za numizmatičare. Nikola Jakšić (Solidus romanatus na istočnoj jadranskoj obali, Starohrvatska prosvjeta 12, Split, 1982, 173-184) analizirao je bizantske zlatnike na širem prostoru istočnoga Jadrana i utvrdio da su upravo zlatnici Romana III. Argira znatno brojniji od novca drugih bizantskih careva iz 10. i 11. st. Prema njegovoj evidenciji iz dvaju splitskih i jednoga zagrebačkog arheološkog muzeja pronađeno je 85 primjeraka pojedinačnih solida Romana III., a samo 12 primjeraka šestorice drugih bizantskih careva.

Usto, ostave s njegovim zlatnicima također su brojne: Muć (18 primjeraka), Trilj (8), Klobuk (23), Vitina (6), Imotski (15) i Drežnica (300). Michael Metcalf (A Shipwreck on the Dalmatian Coast and Some Gold Coins of Romanus III Argyrus, Greek, Roman and Byzantine Studies 3, Cambridge, 1960, 101-106) pretpostavlja da je bizantski brod, koji je poslao magistar Ivan Orfanotrop caru Mihajlu IV. Paflagoncu s 10 centenarija zlata (72000 solida, u Jakšićevu članku pogrešno 7200 solida), doživio brodolom kod “ilirske obale” 1040., nakon čega je zlato prigrabio zetski arhont Stjepan Vojislav. Ipak, ova duhovita pretpostavka daleko je od realnosti, ponajprije zbog vijesti da brod, koji je poslan iz Konstantinopola u Solun, doživi brodolom kod ilirske obale (Philip Grierson, Catalogue of the Byzantine Coins in the Dumbarton Oaks Collection and in the Whittemore Collection, 3/1, Washington, 1973, 58). Jakšić je ponudio rješenje kako je dalmatinski arhont Grgur Dobronja iz Zadra u dva navrata primio od cara Romana III bogate novčane poklone, što je kasnije razlogom čestih pronalazaka bizantskih zlatnika na istočnoj jadranskoj obali (N. Jakšić, o.c., 180-183). Analizom zlatnika Romana III. Argira (zvanih histamenoni) pozabavio se Ivan Marović (Novac Romana III. Argira u Arheološkome muzeju u Splitu, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku 99, Split, 2006, 275-297). Opisao je ostavu iz Klobuka, koju su pronašle 1930. djevojčice Tomica Petrović i Šima Antunović u ogradi zvanoj Laze, pa ih je otkupio tadašnji ravnatelj Splitskoga muzeja Mihovil Abramić po cijeni od 150 dinara po primjerku. Pretpostavlja se da je u ostavi bilo 56 primjeraka novca, ali je Muzej otkupio preostatak od 23 komada. Zlatnici iz Klobuka (Sl. 1) nisu posve identični, najčešće su promjera 25 mm i težine 4,07 do 4,36 gr. Što se tiče nalaza bizantskih solida 1890. u Vitini, njih u svojemu članku spominje N. Jakšić (o.c., 179), ali s izvjesnim netočnostima. Navodi članak K. Patscha (Nahogjaji novca, Glasnik Zemaljskoga muzeja u Sarajevu 12, Sarajevo, 1900.) i str. 770 (i to dvaput). Riječ je o 570. str. jer Glasnik br. 12 ima ukupno 596 strana. Usto Jakšić piše (str. 179, b. 36) da je Patsch zlatnike pripisao Romanu II. Netočno, jer K. Patsch, na str. 570. navedena članka, jasno kaže da se novac iz Vitine odnosi “na cara Romanosa III. Argyrosa (1028. do 1034.)”.

Uz dvije poznate ostave histamenona Romana III. Argira iz Ljubuškoga iz Klobuka i Vitine u Ljubuškom je pronađen još jedan zlatnik istoga cara. Devedesetih godina prošloga stoljeća Eugen Mišetić je u zaseoku Otunj u Grabovniku pronašao solidno očuvan solid Romana III. Argira, s okvirnim podacima o promjeru “blizu 2,5 cm i težini nešto iznad četiri grama”. Na aversu je Kristov lik na prijestolju s križastom aureolom, odjeven u palij (plašt) i kolobij (halju), desnicom blagoslivlja, a u ljevici drži Evanđelja, sve u dvostrukom obrubu (Sl. 2). Uz rub kružno teče natpis +IhS XIS REX REGNANTIhm (Isus Krist kralj kraljeva). Na reversu su prikazana dva lika: Bogorodica stoji s aureolom, odjevena u stolu (ogrtač) i maforij (oglavlje), desnicom kruni cara Romana, koji je odjeven u sak (ogrtač) i lor (naramenice), u ljevici drži globus s križem (globus cruciger). Ispod kugle s križem na dnu lora prikazane su četiri točke, natpis teče kružno ΘCE bOHΘ MΘ RωMANω (Milošću Djevice Marije Roman), sve u dvostrukom obrubu (Sl. 3). Ikonografski novac iz Grabovnika vrlo je nalik primjercima iz ostave u Klobuku, s time što klobučki novci imaju na dnu viseće naramenice 4, 5, 6 ili 7 točaka. Ipak, 14 primjeraka u Klobuku, a to je više od polovice ostave, ima četiri točke kao i solid iz Grabovnika (I. Marović, o.c., T. I-II). Također svi klobučki primjerci, kao i onaj iz Grabovnika, kovnica Konstantinopol, imaju oko Bogorodičine glave aureolu, jer poznati su primjerci i bez aureole (David R. Sear, Byzantine Coins and their Values, London, 1974, No. 1819-1820, 305).

Zanimljivo je da su u Grabovniku 1899. četiri pastirice pronašle ostavu također bizantskih zlatnika, i to 4 primjerka Justinijana I. (527-565) i 15 primjeraka Justina II. (565-578), o čemu je izvijestio K. Patsch (Nalaz solida u Grabovniku, kotar Ljubuški, GZM 12, 1900, 547-550). Prema podacima nalazitelja E. Mišetića solid Romana III. Argira prodan je Arheološkom muzeju u Splitu. Ako se pogleda mapa nalaza zlatnika Romana III. Argira (I. Marović, o. c., 285) vidi se da je u pitanju teritorij srednjovjekovne hrvatske države iz doba Stjepana I., Petra Krešimira IV. i Dmitra Zvonimira (Sl. 4). Ljubuško područje, u kojemu je pronađeno 30 solida Romana III. na trima lokalitetima (Klobuk, Vitina, Grabovnik), očito je bio prosperitetan kraj u 10.-12. st.

S arheološke strane moguća potvrda za to su nalazi predromaničkih ulomaka u blizini Staroga grada Ljubuškoga, ali i Humačke ploče, vjerojatno iz 12. st. Svi ti nalazi svjedoče o gradnji sakralnih zdanja, što znači da je napučenost Ljubuškoga bila na zavidnoj razini.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s