Novac bizantskoga cara Romana III. Argira, koji je vladao nepunih šest godina (12.11.1028.-11.4.1034.), i dalje je enigma za numizmatičare. Nikola Jakšić (Solidus romanatus na istočnoj jadranskoj obali, Starohrvatska prosvjeta 12, Split, 1982, 173-184) analizirao je bizantske zlatnike na širem prostoru istočnoga Jadrana i utvrdio da su upravo zlatnici Romana III. Argira znatno brojniji od novca drugih bizantskih careva iz 10. i 11. st. Prema njegovoj evidenciji iz dvaju splitskih i jednoga zagrebačkog arheološkog muzeja pronađeno je 85 primjeraka pojedinačnih solida Romana III., a samo 12 primjeraka šestorice drugih bizantskih careva.
Uz dvije poznate ostave histamenona Romana III. Argira iz Ljubuškoga iz Klobuka i Vitine u Ljubuškom je pronađen još jedan zlatnik istoga cara. Devedesetih godina prošloga stoljeća Eugen Mišetić je u zaseoku Otunj u Grabovniku pronašao solidno očuvan solid Romana III. Argira, s okvirnim podacima o promjeru “blizu 2,5 cm i težini nešto iznad četiri grama”. Na aversu je Kristov lik na prijestolju s križastom aureolom, odjeven u palij (plašt) i kolobij (halju), desnicom blagoslivlja, a u ljevici drži Evanđelja, sve u dvostrukom obrubu (Sl. 2). Uz rub kružno teče natpis +IhS XIS REX REGNANTIhm (Isus Krist kralj kraljeva). Na reversu su prikazana dva lika: Bogorodica stoji s aureolom, odjevena u stolu (ogrtač) i maforij (oglavlje), desnicom kruni cara Romana, koji je odjeven u sak (ogrtač) i lor (naramenice), u ljevici drži globus s križem (globus cruciger). Ispod kugle s križem na dnu lora prikazane su četiri točke, natpis teče kružno ΘCE bOHΘ MΘ RωMANω (Milošću Djevice Marije Roman), sve u dvostrukom obrubu (Sl. 3). Ikonografski novac iz Grabovnika vrlo je nalik primjercima iz ostave u Klobuku, s time što klobučki novci imaju na dnu viseće naramenice 4, 5, 6 ili 7 točaka. Ipak, 14 primjeraka u Klobuku, a to je više od polovice ostave, ima četiri točke kao i solid iz Grabovnika (I. Marović, o.c., T. I-II). Također svi klobučki primjerci, kao i onaj iz Grabovnika, kovnica Konstantinopol, imaju oko Bogorodičine glave aureolu, jer poznati su primjerci i bez aureole (David R. Sear, Byzantine Coins and their Values, London, 1974, No. 1819-1820, 305).
Zanimljivo je da su u Grabovniku 1899. četiri pastirice pronašle ostavu također bizantskih zlatnika, i to 4 primjerka Justinijana I. (527-565) i 15 primjeraka Justina II. (565-578), o čemu je izvijestio K. Patsch (Nalaz solida u Grabovniku, kotar Ljubuški, GZM 12, 1900, 547-550). Prema podacima nalazitelja E. Mišetića solid Romana III. Argira prodan je Arheološkom muzeju u Splitu. Ako se pogleda mapa nalaza zlatnika Romana III. Argira (I. Marović, o. c., 285) vidi se da je u pitanju teritorij srednjovjekovne hrvatske države iz doba Stjepana I., Petra Krešimira IV. i Dmitra Zvonimira (Sl. 4). Ljubuško područje, u kojemu je pronađeno 30 solida Romana III. na trima lokalitetima (Klobuk, Vitina, Grabovnik), očito je bio prosperitetan kraj u 10.-12. st.
S arheološke strane moguća potvrda za to su nalazi predromaničkih ulomaka u blizini Staroga grada Ljubuškoga, ali i Humačke ploče, vjerojatno iz 12. st. Svi ti nalazi svjedoče o gradnji sakralnih zdanja, što znači da je napučenost Ljubuškoga bila na zavidnoj razini.