Nova će godina biti još teža!

kukulele

S visokom stopom nezaposlenosti, bez potrebnih reformi koje bi poboljšale poslovno okruženje, manjkom investicija, s malo gospodarskih aktivnosti, smanjenjem proizvodnje te mnoštvom drugih ekonomskih pokazatelja, Bosna i Hercegovina je dočekala kraj 2013. godine.

Kako ekonomisti predviđaju, ni u 2014. nam neće biti nimalo bolje. Najviše zabrinjava što najavljuju kako će radnih mjesta biti sve manje, pa će nakon novogodišnje zabave osvanuti jutro isto onakvo kakvo je svako i bilo u 2013.

 Nema prostora za rast

Iako brojne institucije i svjetski ekonomisti predviđaju blagi rast za našu zemlju u 2014., naši ekonomisti nisu takvi optimisti iz jednostavnog razloga što politika do sada nije učinila ništa dobro što ide nauštrb gospodarstvu. Također, slijedi izborna godina koja ne doprinosi gospodarstvu, jer će se vlasti uglavnom fokusirati na predizbornu kampanju i neće previše vremena posvetiti rješavanju problema s kojima se gospodarstvo susreće.

Ekonomist i direktor Instituta za edukaciju Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBiH), Duljko Hasić, kazao je za naš list da će i u budućem vremenu biti izražena politička nestabilnost, loša poslovna klima te izražena korupcija i takozvana “siva ekonomija” karakteristična za BiH.

“Izostanak pozitivnih ekonomskih i političkih reformi ne daje prostora za ikakav optimizam ili eventualni blagi rast. S druge strane, stvorena su ogromna zaduženja zemlje koja se moraju vratiti u 2014., stoga će malo ili nimalo ostati prostora za ekonomski rast ili gospodarski razvoj ove zemlje”, istaknuo je Hasić. Prema njegovoj ocjeni, 2013. godina bila je izuzetno teška za bh. ekonomiju jer je, objašnjava on, u tom vremenskom razdoblju došlo do povećanja zaduženosti zemlje.
“Moglo bi se reći da BiH ide brzim koracima prema dužničkom ropstvu. Također, bh. ekonomija je stagnirala te dramatično zaostajala u odnosu na zemlje u regiji. Nažalost, nismo uspjeli ispuniti osnovne uvjete i obveze prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, pa smo imali velikih problema i posljedica u oblasti agroindustrijskog kompleksa na tržište Hrvatske i Europske unije. S druge strane, brojne necarinske barijere u okviru CEFTA sporazuma ostavile su manje prostora bh. izvoznicima nego što oni zaslužuju”, objasnio je Hasić. Isto tako, navodi kako je u BiH zabilježen i znatan broj blokiranih računa poduzeća – oko 60 tisuća kompanija imalo je blokirane račune.

I bez obzira što je stanje gospodarstva bilo pogoršano, podvlači Hasić, nije bilo odgovora od vlasti: nestabilna politička situacija, nemogućnost funkcioniranja institucija te nemogućnost donošenja odluka “dobrih” za bh. gospodarstvo.
“Zato smo imali veliki rizik za strane ulagače, poput onih u zemljama Azije. Zainteresirane strateške partnere odvraćalo je da ulažu u ovu zemlju”, smatra naš sugovornik. Hasić napominje da je u BiH bilo nekoliko pozitivnih događaja: u oblasti gradnje i cestovne infrastrukture su se prvenstveno zapošljavali domaći kapaciteti, a dobre rezultate je pokazala i proizvodnja električne energije. Nažalost, ostale oblasti imale su značajnih problema zbog nepovoljnog poslovnog okruženja. On je posebnu pozornost skrenuo na ogromnu nezaposlenost, koja je ove godine dosegla razinu od 560 tisuća, a što bi moglo donijeti loše i ekonomske i socijalne posljedice.

“Zbog ogromnog vanjskog duga koji BiH u sljedeće dvije godine mora vraćati, vjerojatno će ova stopa nezaposlenosti ostati na istom ili će biti drastičnije povećanje. Ogromni minusi u proračunima na svim razinama te gubitak prijeko potrebnih sredstava iz IPA fondova neće ostaviti puno prostora za ekonomski rast i veće zapošljavanje u 2014. Iduća godina mora biti u znaku održive javne potrošnje te stavljanja točke na neracionalna trošenja sredstava poreznih obveznika. Mora se uspostaviti fiskalna disciplina i odgovornost, jer naš europski put upravo su ekonomske i političke reforme, unaprjeđenje ekonomskih aktivnosti, uspostavljanje povoljnog poslovnog ambijenta te stavljanje u funkciju materijalnih potencijala te ljudskih resursa kojima ova zemlja raspolaže. To je jedini put i pravac izlaska iz ove situacije”, ocijenio je Hasić.

Još dublja kriza

I drugi ekonomisti su sličnog mišljenja. Tako je na nedavno održanoj konferenciji za medije predsjednik Gospodarske komore Sarajevske županije, Kemal Grebo, kazao da će u 2014. godini biti još teže privređivati te da se može očekivati dalje produbljivanje krize. Ukoliko se ne poduzmu konkretne mjere, ocjenjuje Grebo, čeka nas kriza s nesagledivim posljedicama.

Da je potrebna promjena ekonomske politike za izlazak zemlje iz krize, mišljenja je Jago Lasić, dopredsjednik Gospodarske komore Federacije BiH. On je nedavno upozorio da ukoliko ne dođe do tih promjena, ne može se ni očekivati porast inozemnog kapitala. Bez inozemnog kapitala nema nam ni novih radnih mjesta, tako ni povećanja zaposlenosti, pa ni gospodarskog rasta.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s